Zaštita zviždača od štetnih radnji

  Nazad na glavni menu

U odnosu na koje štetne radnje zviždač uživa zaštitu?

Zakonom nisu posebno definisane „štetne radnje“. Propisano je da zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave, a naročito ako. Propisano je da zviždač ima pravo na zaštitu naročito ako:

  • mu je ugrožen život, zdravlje i imovina;
  • mu je prestao radni odnos ili ukinuto ili promijenjeno radno mjesto ili promijenjen opis poslova i uslovi radnog mjesta na kojem je radio;
  • mu je prekinuta njegova poslovna saradnja raskidom ugovora o dijelu ili ugovora o poslovnoj saradnji;
  • je protiv njega  pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera;
  • mu je zabranjen pristup određenim podacima neophodnim za obavljanje radnih dužnosti;
  • su mu uskraćena sredstva rada koja je koristio; ili
  • ako je spriječeno njegovo napredovanje i stručno usavršavanje.

Zakonom nije predviđena dodjela statusa „zviždača“, već pravo na zaštitu ima svaki zviždač koji ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije i koji sumnju prijavi u dobroj namjeri, te koji Agenciji za sprečavanje korupcije u utvrđenom roku podnese zahtjev za zaštitu pod uslovom da mu je nanesena šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave.
U skladu sa Zakonom zviždač koji je podnošenjem prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije doprinio ostvarivanju javnih prihoda ili prihoda privrednog društva, pravnog lica ili preduzetnika, a ti prihodi bi izostali da prijava nije podnijeta, ima pravo na novčanu nagradu. Pravo na nagradu ima i zviždač na osnovu čije prijave je pokrenut krivični postupak u kome je došlo do trajnog oduzimanja imovine. Zakonom je propisano da visina navedene nagrade ne može bti manja od 3% niti veća od 5% od ostvarenih prihoda, odnosno od vrijednosti trajno oduzete imovine. Kako bi ostvario pravo na nagradu zviždač mora podnijeti zahtjev organu vlasti, privrednom društvu, pravnom licu ili poduzetniku koji je ostvario prihod. O navedenom zahtjevu odluka se mora donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a rok za isplatu nagrade ne može biti duži od šest mjeseci. Zakonom su predviđene novčane sankcije u slučaju nedonošenja odluke o zahtjevu za nagradu u utvrđenom roku, kao i ukoliko se odlukom ne odredi rok za isplatu nagrade u skladu sa Zakonom i to u iznosu od 1.000 eura do 20.000 eura za pravno lice, u iznosu od 500 eura do 2.000 eura za  odgovorno  lice  u pravnom licu, državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne uprave i lokalne samouprave  i u iznosu od 500 eura do 6.000 eura za preduzetnika.

Zaštita od strane Agencije za sprečavanje korupcije predstavlja model administrativne zaštite zviždača. Nakon prijema zahtjeva za zaštitu, Agencija sprovodi postupak provjere istinitosti navoda iz zahtjeva, odnosno utvrđuje da li je nastupila  ili postoji mogućnost nastanka štete za zviždača i o tome sačinjava mišljenje koje u roku od 15 dana od dana sačinjavanja mišljenja dostavlja organu vlasti, privrednom društvu, preduzetniku ili drugom pravnom ili fizičkom licu zbog čijih radnji zviždač trpi štetu, odnosno zbog kojih postoji mogućnost nastanka štete. Ukoliko Agencija utvrdi da je nastupila šteta  ili postoji mogućnost nastupanja štete po zviždača, uz navedeno mišljenje Agencija dostavlja i preporuku o mjerama koje je potrebno preduzeti u utvrđenom roku da bi se otklonile štetne posljedice ili spriječio nastanak štete. 

U skladu sa Zakonom, organ vlasti, privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, zbog čijih radnji zviždač trpi štetu, je dužno postupiti po preporuci Agencije i u utvrđenom roku Agenciju izvjestiti o preduzetim mjerama. U suprotnom, Agencija obavještava organ koji vrši nadzor nad njihovim radom i podnosi poseban izvještaj Skupštini i obavještava javnost. Za kršenje propisane obaveze o izvještavanju Agencije o preduzetim mjerama, odnosno postupanju u skladu sa preporukom Agencije, Zakonom su predviđene novčane sankcije i to u iznosu  od 1.000 eura do 20.000 eura za pravno lice, u iznosu od  500 eura do 2.000 eura za  odgovorno  lice  u pravnom licu, državnom organu, organu državne uprave, organu lokalne uprave i lokalne samouprave  i u iznosu od 500 eura do 6.000 eura za preduzetnika.

U skladu sa Zakonom, teret dokazivanja da šteta nanijeta zviždaču nije posljedica podnošenja prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na korupciju je na organu vlasti, privrednom društvu, drugom pravnom licu, odnosno preduzetniku zbog čijih radnji ili aktivnosti zviždač trpi štetu.

Zakonom nisu eksplicitno propisani uslovi za obustavljanje zaštite zviždača, ali odredbe Zakona kojima je propisano da pravo na zaštitu imaju zviždači koji su podnijeli prijavu u dobroj namjeri koju procjenjuje Agencija za sprečavanje korupcije, upućuju da bi zaštita zviždaču mogla biti uskraćena ukoliko Agencija procijeni da zviždač prijavu nije podnio u dobroj namjeri.