Zaštita prijavioca od štetnih radnji

  Nazad na glavni menu

U odnosu na koje štetne radnje prijavilac uživa zaštitu?

Zakon predviđa širok dijapazon štetnih radnji u odnosu na prijavioca, koje su zabranjene. Zakon prvenstveno prepoznaje sljedeće štetne posljedice:

  • mobing, uznemiravanje ili prijetnje prijaviocu od strane odgovornog lica ili drugih lica koja su radno angažovana kod istog poslodavca;
  • stvaranje loših međuljudskih odnosa u radnom okruženju ili uslova u kojima je prijavilac u neravnopravnom položaju u odnosu na druga radno angažovana lica kod istog poslodavca, kao čin odmazde zbog prijave koju je podnio.

Nadalje, Zakon prepoznaje kao štetne posljedice:

  • dovođenje prijavioca u nezakonit, nepovoljan, neravnopravan ili nepravičan položaj u vezi sa ostvarivanjem njegovih prava te
  • svaki drugi oblik ugrožavanja ili povrede Ustavom i zakonom zagarantovanih prava, sloboda i interesa prijavioca, a koji je u uzročno-posljedičnoj vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije ili bilo kakvo stavljanje prijavioca u nepovoljniji položaj zbog prijave korupcije.

Dovođenje prijavioca u nepovoljan, neravnopravan ili nepravičan položaj u vezi sa ostvarivanjem njegovih prava kao štetna posljedica se prepoznaje u oblastima:

  • obrazovanja - upis u predškolske, školske i visokoškolske ustanove, dodjeljivanje stipendije, smještaj u đačke i studentske domove, ocjenjivanje, završetak razreda, polaganje ispita, odbrana maturskih, diplomskih, master i doktorskih radova, druga prava u vezi sa obrazovanjem, u skladu sa zakonom,
  • zdravstvene zaštite - uključenje ili uvid u liste čekanja, informacije u vezi sa zdravstvenim stanjem, pregled, prijem i boravak u zdravstvenoj ustanovi, operativni zahvat, liječenje, rehabilitaciju,  uvid u troškove liječenja, druga prava u vezi sa zdravstvenom zaštitom, u skladu sa zakonom,
  • penzijskog i invalidskog osiguranja - starosna penzija, raspoređivanje na drugo radno mjesto, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, novčana naknada u vezi sa smanjenom radnom sposobnošću, invalidska penzija,  porodična penzija, druga prava u vezi sa penzijskim i invalidskim osiguranjem
  • socijalne zaštite - novčana pomoć, dodatak za pomoć i njegu drugog lica, smještaj u ustanovu, jednokratna novčana pomoć, druga prava u vezi sa socijalnom zaštitom, u skladu sa zakonom,
  • korišćenja usluga republičkih organa, javnih ustanova i ostalih pravnih subjekata prilikom ostvarivanja i zaštite njegovih prava, obaveza i interesa - prioritetno rješavanje zahtjeva, pozitivno rješavanje zahtjeva, dobijanje bilo kojeg oblika materijalne pomoći, subvencija i podsticaja, nametanje ili izvršavanje obaveza, izdavanje dozvola, odobrenja ili saglasnosti, izgradnja infrastrukture (vodovod, asfaltiranje ulica, izgradnja trotoara, ulične rasvjete i dr.),
  • radnog angažovanja - učešće i uspjeh na javnim konkursima za zapošljavanje, drugi oblici zasnivanja radnog odnosa, sticanje svojstva pripravnika ili volontera, rad van radnog odnosa, osposobljavanje ili stručno usavršavanje, napredovanje ili ocjenjivanje na poslu, sticanje ili gubitak zvanja, disciplinske mjere i kazne, uslove rada, prestanak radnog angažovanja, platu i druge naknade po osnovu rada, isplatu jubilarne nagrade ili otpremnine, raspoređivanje ili premještaj na drugo radno mjesto ili mjesto rada, druga prava u vezi sa radom u skladu sa zakonom,
  • javnih nabavki - učešće u postupku javne nabavke, izbor za najboljeg ponuđača, druga prava u vezi sa javnim nabavkama, u skladu sa zakonom,
  • sporta, nauke i kulture - organizacija takmičenja ili manifestacija, angažovanje sportista, naučnika ili stručnih lica, umjetnika i drugih lica u ovim oblastima, rezultat na takmičenjima, dodjeljivanje nagrada ili priznanja, dodjeljivanje stipendija, materijalne pomoći, subvencija ili podsticaja, druga prava u vezi sa sportom, naukom ili kulturom, u skladu sa zakonom.

Prijavilac ima pravo na internu zaštitu odnosno eksternu zaštitu zavisno od toga kome je podnijet zahtjev za zaštitu. Postupak interne zaštite pokreće lice koje trpi štetne posljedice podnošenjem zahtjeva odgovornom licu. Postupak eksterne zaštite pokreće lice koje trpi štetne posljedice podnošenjem tužbe nadležnom sudu. 

Zahtjev za internu zaštitu se podnosi u roku od 30 dana od dana saznanja za štetnu posljedicu, a najkasnije u roku od godinu dana od dana nastanka štetne posljedice. Odgovorno lice je obavezno da odluči o zahtjevu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Zakonom je propisano da prijavilac treba obavezno da učini vjerovatnim da je akt, činjenje ili nečinjenje, koji su označeni kao štetna posljedica, a kojom je došlo do ugrožavanja ili povrede njegovog, odnosno kojim je stavljen u nepovoljniji položaj u uzročno-posljedičnoj vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije.

Dužnost je odgovornog lica da u sklopu interne zaštite bez odlaganja preduzme mjere kojima će se osigurati da se otkloni akt, činjenje ili nečinjenje koje je utvrđeno kao štetna posljedica kojom je ugroženo ili povrijeđeno pravo prijavioca korupcije i da se obezbijedi zaštita i ostvarivanje prava prijavioca korupcije. 

Odgovorno lice je također dužno da preduzme mjere za utvrđivanje disciplinske i materijalne odgovornosti lica koje je izvršilo korupciju, te da prijavu bez odgađanja proslijedi nadležnom organu ukoliko sumnja da prijavljeno činjenje ili nečinjenje ima obilježja krivičnog djela. 

Ukoliko odgovorno lice ne preduzme mjere za obezbjeđenje zaštite prava prijavioca korupcije, u okviru svojih ovlašćenja, te ukoliko ne preduzme mjere za utvrđivanje disciplinske i materijalne odgovornosti lica koje je izvršilo korupciju, izriče se novčana kazna od 5.000 KM do 15.000 KM. 

Postupak eksterne zaštite pokreće lice koje trpi štetne posljedice i podnošenjem tužbe nadležnom sudu. Mjesno je nadležan osnovni sud prema mjestu nastanka štetne posljedice ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužioca. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana saznanja za štetnu posljedicu, a najkasnije u roku od godinu dana od dana nastanka štetne posljedice. 
Tužbom za zaštitu prava u vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije prijavilac traži da se utvrdi da je u vezi sa korupcijom ili prijavom korupcije došlo do ugrožavanja ili povrede njegovih prava ili da je stavljen u nepovoljniji položaj, odnosno da je nastala štetna posljedica, te postavlja jedan ili više sljedećih zahtjeva:
  • da sud poništi konkretan akt, zabrani vršenje ili ponavljanje radnje ili naloži preduzimanje drugih konkretnih mjera i radnji radi uklanjanja štetne posljedice, uključujući i uspostavljanje prijašnjeg stanja,
  • naknadu materijalne i nematerijalne štete od tuženog,
  •  objavljivanje presude donesene u tom postupku u sredstvima javnog informisanja, na teret tuženog.
Teret dokazivanja je na licu tuženom za izazivanje štetne posljedice, koji dokazuje zakonitost, cjelishodnost i objektivnu opravdanost ili nepostojanje akta, činjenja ili nečinjenja koji su u tužbi označeni kao štetna posljedica.
Prijavilac korupcije je prilikom podnošenja tužbe kao zahtjeva za eksternu zaštitu oslobođen od plaćanja sudske takse i troškova postupka, osim u slučaju gubitka spora. 
Zakon predviđa da prijavilac korupcije može podnijeti zahtjev za eksternu zaštitu tužbu ukoliko nije zadovoljan odlukom ili obavještenjem koje je donijelo odgovorno lice u postupku interne zaštite ili ukoliko odgovorno lice ne donose odluku ili obavještenje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Podnosilac može podnijeti tužbu iako nije pokrenuo internu zaštitu. Ipak, tužba nije dopuštena ukoliko je u toku postupak interne zaštite.
Tužba sa prilozima dostavlja se tuženom na odgovor u roku od 15 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe, koji je dužan da najkasnije u roku od 15 dana dostavi sudu pismeni odgovor na tužbu. Zakon propisuje da je postupak sudske zaštite hitan i da je prvostepeni sud obavezan da donese odluku u roku od 90 dana od dana podnošenja tužbe. Na pitanja postupka sudske zaštite koja nisu regulisana ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

Tužilac može podnijeti sudu prijedlog za izricanje mjera obezbjeđenja prava prije pokretanja postupka eksterne zaštite prava ili u toku tog postupka. Sud može donijeti mjere i prije izricanja prvostepene presude kao što su odgađanje izvršenja akta odgovornog lica, može da izda nalog odgovornom licu da zabrani i obezbijedi zabranu vršenja štetnog činjenja i da izda obavezan nalog odgovornom licu da preduzme radnje radi otklanjanja štetnih posljedica, uključujući i uspostavljanje prijašnjeg stanja.
Mjera obezbjeđenja može se odrediti ukoliko sud ocijeni da je to opravdano, a naročito ako predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim postojanje štetne posljedice i učini vjerovatnim:
  • da je zbog toga ugrožena egzistencija predlagača obezbjeđenja ili članova njegove porodice ili
  • da postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeđenja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje prava predlagača obezbjeđenja ili mu nanijeti štetu na drugi način.
Predlagač obezbjeđenja oslobođen je od prethodnog snošenja troškova u postupku obezbjeđenja i davanja jemstva kao uslova za određivanje i sprovođenje mjere obezbjeđenja.
O prijedlogu za izricanje mjere obezbjeđenja sud odlučuje rješenjem u roku od osam dana od dana prijema prijedloga. Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Ukoliko je mjera obezbjeđenja određena prije podnošenja tužbe, rješenjem se određuje rok ne duži od 30 dana, u kojem je predlagač dužan pokrenuti postupak eksterne zaštite podnošenjem tužbe i o tome dostaviti dokaz sudu u roku od 30 dana od određivanja mjere.
Prema Zakonu, odgovorno lice će biti sankcionisano ukoliko ne postupi u skladu sa sudskim rješenjem o privremenoj mjeri obezbjeđenja i ne preduzme mjere za uklanjanje štetne posljedice utvrđene presudom suda kojim je tužbeni zahtjev usvojen. Za ove prekršaje izriču se novčane kazne od 5.000 KM do 15.000 KM.

Protiv prvostepene odluke suda dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke suda. Drugostepeni sud obavezan je da donese odluku u roku od 45 dana od dana prijema spisa. Protiv drugostepene odluke suda uvijek je dopuštena revizija.