Osnovne informacije o zaštićenom prijavljivanju korupcije

Zaštićeno prijavljivanje je prijavljivanje korupcije koje podliježe zaštiti lica koje podnosi prijavu, u skladu sa Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 100/13, dostupan na 

http://www.apik.ba/zakoni-i-drugi-akti/zastita-prijavitelja-korupcije/default.aspx?id=936&langTag=bs-BA

u daljem tekstu: Zakon).

Lice koje podnosi prijavu u skladu sa uslovima određenim Zakonom se naziva “uzbunjivač”. Lica koja dobiju status uzbunjivača u skladu sa Zakonom, imaju pravo na zaštitu odnosno korektivne mjere u odnosu na štetnje radnje.

Zaštićeno prijavljivanje obuhvata prijavljivanje korupcije u institucijama BiH i pravnim licima koja osnivaju institucije BiH, uključujući podnošenje tužbe, žalbe ili prigovora, kao i svjedočenje na sudu ili pred upravnim organom, te saradnju sa istražnim organima. 

Poseban oblik zaštićenog prijavljivanja je javno objavljivanje ili na drugi način činjenje javno dostupnim informacije koje ukazuju na korupciju.

Svako lice koje je zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine i pravnim licima koja osnivaju institucije Bosne i Hercegovine može prijaviti korupciju nadležnom autoritetu. Licu koje je zaposleno u navedenim institucijama i koje u dobroj vjeri podnese prijavu zbog sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije se, prema Zakonu, omogućuje zaštićeno prijavljivanje odnosno dodjeljuje se status uzbunjivača.  

Lica koja nisu zaposlena u navedenim institucijama Bosne i Hercegovine ne mogu zaštićeno prijaviti korupciju odnosno dobiti status uzbunjivača, prema Zakonu.

Zaštićeno prijavljivanje je, prema Zakonu, ograničeno na lica koja su zaposlena u institucijama Bosne i Hercegovine i pravnim licima koja osnivaju institucije Bosne i Hercegovine. 
Status zaštićenog uzbunjivača omogućuje zaštitu od štetnih radnji i dodjeljuje se prijavitelju korupcije koji u dobroj vjeri podnese prijavu o postojanju korupcije, bez obzira da li je nastupila neka od štetnih mjera ili prijavitelj samo sumnja da bi se prema njemu mogla preduzeti štetna mjera. Zaštita se primjenjuje od dana podnošenja prijave korupcije.
Zakon ne štiti eksplicitno one koji pomognu uzbunjivaču da podnese prijavu, niti one koji su s njim povezani (npr. kolege, članove porodice, prijatelje). Zakon također ne štiti eksplicitno lica koja se pripremaju da prijave korupciju (rade istraživanje neophodno za prijavu koje odražava opravdan razlog za vjerovanje da je prijava istinita) ili za koje se (pogrešno) sumnja da su prijavili korupciju.

Anonimno prijavljivanje nije regulisano Zakonom.
Model pravilnika o internom prijavljivanju korupcije i zaštiti lica koje prijavi korupciji, koji je predložen institucijama od strane Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, predviđa mogućnost anonimnog internog prijavljivanja. Anonimno prijavljivanje podrazumijeva podnošenje prijave o korupciji bez navođenja identiteta podnosioca prijave.

Zaštita identiteta i identifikacijskih podataka uzbunjivača nije eksplicitno regulisana Zakonom.
Model pravilnika o internom prijavljivanju korupcije i zaštiti lica koje prijavi korupciji, koji je predložen institucijama od strane Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, predviđa mogućnost povjerljivog internog prijavljivanja. Povjerljivo interno prijavljivanje jeste prijavljivanje kod kojeg je licima nadležnim za prijem internih prijava poznat identitet lica koje je podnijelo prijavu, ali su dužni da samu prijavu, podatke navedene u prijavi, kao i identitet lica koje je podnijelo prijavu tretiraju kao službenu tajnu.

Lice koje je zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine i pravnim licima koja osnivaju institucije Bosne i Hercegovine može u dobroj vjeri prijaviti nadležnom autoritetu informacije o radnjama ili propustima za koja razumno vjeruje da predstavljaju korupciju. 
Prema Zakonu, korupcija je svaka zloupotreba moći povjerene državnom službeniku, zaposleniku, savjetniku, izabranom ili imenovanom zvaničniku koja može dovesti do privatne koristi tog lica, domaćeg ili stranog fizičkog ili pravnog lica. Korupcija posebno može uključivati direktno ili indirektno zahtijevanje, nuđenje, davanje ili prihvatanje mita ili neke druge nedopuštene prednosti ili njenu mogućnost, čime se narušava odgovarajuće obavljanje bilo kakve dužnosti ili ponašanje očekivano od primaoca mita i povreda zakona ili drugog propisa, a obuhvata nepravilnosti u radu i prevare koje ukazuju na postojanje korupcije. 

Ako ima informacije i/ili materijalne dokaze o postojanju korupcije, svako lice zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine i pravnim licima koja osnivaju institucije Bosne i Hercegovine može nadležnom autoritetu podnijeti prijavu zbog sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije.
Da bi uživao zaštitu uzbunjivač nije obavezan prikupiti i dostaviti dokaze o korupciji koju prijavljuje. 
Razumno vjerovanje i dobra vjera su uslovi za zaštićeno prijavljivanje korupcije odnosno dodjeljivanje statusa uzbunjivača. Lice koje je zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine i pravnim licima koja osnivaju institucije Bosne i Hercegovine može u dobroj vjeri prijaviti nadležnom autoritetu informacije o činjenjima ili nečinjenjima za koje razumno vjeruje da predstavljaju korupciju. 

Prema Zakonu, dobra vjera prijavitelja korupcije je uslov za dodjelu statusa uzbunjivača i njegovu zaštitu od štetnih radnji. Smatra se da uzbunjivač prijavljuje korupciju u dobroj vjeri kada informacije koje prijavljuje zasniva na činjenicama i okolnostima o kojima ima vlastita saznanja i koje smatra istinitim. Ukoliko se utvrdi da uzbunjivač prilikom podnošenja prijave nije postupao u dobroj vjeri, status zaštićenog uzbunjivača i zaštita od štetnih radnji se oduzimaju. U slučaju da se u toku postupka  po prijavi dokaže da uzbunjivač prilikom podnošenja prijave nije postupao u dobroj vjeri, pružanje zaštite uzbunjivaču se obustavlja, a odluka o obustavi pružanja zaštite uzbunjivaču se dostavlja uzbunjivaču i rukovodiocu institucije u kojoj je uzbunjivač zaposlen. 
Zloupotreba prava prijavljivanja korupcije podrazumijeva podnošenje lažne prijave i podnošenje prijave koje nije u dobroj vjeri. Prema Zakonu, zloupotreba prava prijavljivanja predstavlja tešku povredu radne dužnosti. Dodatno, ako se u postupku zaštićenog prijavljivanja odnosno zaštite uzbunjivača, utvrdi svjesno lažno prijavljivanje koje sadrži elemente krivičnog djela, protiv lica će biti podnesena krivična prijava.  

Uzbunjivač se neće smatrati materijalno, krivično ili disciplinski odgovornim za otkrivanje poslovne tajne u slučaju prijavljivanja korupcije nadležnom autoritetu. 
Prema Zakonu, pokretanja disciplinskog postupka je jedna od štetnih radnji kojima poslodavac nanosi štetu zaposlenom zbog prijavljivanja korupcije.
Zloupotreba prava prijavljivanja, prema Zakonu, predstavlja tešku povredu radne dužnosti. Lice koje svjesno lažno prijavi korupciju kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM za prekršaj. Ako se u postupku zaštićenog prijavljivanja odnosno zaštite uzbunjivača utvrdi svjesno lažno prijavljivanje koje sadrži elemente krivičnog djela, protiv lica će biti podnesena krivična prijava.