Ukoliko je zviždaču nanesena šteta, odnosno ukoliko postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, zviždač ima pravo na zaštitu. Da bi ostvario zaštitu zviždač mora podnijeti zahtjev Agenciji za sprečavanje korupcije. 

Zaštita je predviđena i za slučaj kada zviždač ili povezano lice trpi štetu od trećih lica ukoliko zviždač učini vjerovatnom vezu između radnje trećeg lica kojom je prouzrokovana šteta i organa vlasti, privrednog društva, preduzetnika ili drugog pravnog ili fizičkog lica na koje se prijava odnosi.

Zakonom je definisano „povezano lice sa zviždačem“ kao lice koje pomaže zviždaču davanjem obavještenja ili na drugi način i bilo koje drugo lice koje učini vjerovatnim da trpi štetu zbog svoje povezanosti sa zviždačem.  Međutim, Zakon ne uređuje na eksplicitan način zaštitu lica koje je povezano sa zviždačem a koje trpi štetu.

Zakon propisuje da se sa  podacima o zviždaču postupa u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka, osim ako zviždač izričito zatraži da ti podaci budu dostupni javnosti.

Ukoliko prijava koju podnese zviždač sadrži tajni podatak, organ vlasti, privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik kojima je prijava podnijeta dužni su da sa tim podatkom postupaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka. 

U slučaju da se sa tajnim podacima iz prijave ne postupi u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka, mogu se izreći novčane sankcije za pravna lica, odgovorna lica u pravnom licu, organe vlasti i preduzetnike. 

Korištenjem sintagme „ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije“ Zakonom je utvrđen veoma širok obim nepravilnosti koje se mogu prijaviti. 

Pod ugrožavanjem javnog interesa u skladu sa Zakonom, podrazumijeva se povreda propisa, etičkih pravila ili mogućnost nastanka takve povrede koja je izazvala, izaziva ili prijeti da izazove opasnost po život, zdravlje i bezbjednost ljudi i životne sredine, povredu ljudskih prava ili materijalnu i nematerijalnu štetu po državu ili pravno i fizičko lice, kao i radnja koja ima za cilj da se za takvu povredu ne sazna. 

Zakonom se korupcija definiše kao svaka zloupotreba službenog, poslovnog, odnosno društvenog položaja ili uticaja u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugog.

U skladu sa Zakonom pravo na zaštitu ima svaki zviždač kojem je nanijeta šteta ili samo postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Posebna dodjela statusa zviždača nije propisana, već radi ostvarivanja prava na zaštitu, zviždač podnosi zahtjev za zaštitu Agenciji za sprečavanje korupcije u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik. Zahtjev mora biti podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastale štete, odnosno saznanja za mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave. 

Nakon provedene provjere istinitosti navoda iz zahtjeva za zaštitu zviždača, Agencija dostavlja mišljenje i preporuke o mjerama koje treba preduzeti u cilju otklanjanja štete, po kojima je u ostavljenom roku obavezan postupiti organ vlasti, privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik na čiji rad se preporuka odnosi, te o preduzetim radnjama dostaviti izvještaj Agenciji.

U skladu sa Zakonom, Agencija je dužna da na zahtjev zviždača koji je pokrenuo sudski postupak zbog pretrpljene štete, obezbijedi stručnu pomoć u dokazivanju uzročno-posljedične veze između podnošenja prijave i nastale štete. 

Zakonom je regulisano da zviždač ima pravo na sudsku zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu zbog podnošenja prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije. Ova zaštita se ostvaruje u skladu sa relevantnim propisima kojima se uređuje zabrana diskriminacije i zabrana zlostavljanja na radu (Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, “Službeni list Crne Gore”, br. 030/12 i 054/16).