Štetne radnje su one radnje kojima poslodavac nanosi štetu zaposlenom radi odvraćanja od prijavljivanja korupcije. Štetna radnja je i radnja koja predstavlja čin odmazde protiv zaposlenog koji je prijavio sumnju na korupciju. 

Prema Zakonu, štetne radnje obuhvataju donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa, otkaz ugovora o radu, suspenziju s radnog mjesta, postavljanje na niže radno mjesto, proglašavanje prekobrojnim, pokretanje disciplinskog postupka, ucjenjivanje ili davanje negativne ocjene, stvaranje neprijateljskog radnog okruženja, te izostanak poslovnog angažmana. 

Status zaštićenog zviždača omogućuje zaštitu od štetnih radnji i dodjeljuje se prijavitelju korupcije koji u dobroj vjeri podnese prijavu o postojanju korupcije, bez obzira da li je nastupila neka od štetnih mjera ili prijavitelj samo sumnja da bi se prema njemu mogla preduzeti štetna mjera. Zaštićeno prijavljivanje teče od dana podnošenja prijave o korupciji.

Status zviždača dodjeljuje Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije Brčko distrikta u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva u pisanoj formi uz prilaganje dokaza o prijavljivanju korupcije. Ured je dužan obavijestiti prijavitelja korupcije o dodjeli statusa zaštićenog zviždača.

U slučaju da zviždač obavijesti Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije da je prema njemu preduzeta neka od štetnih radnji, ovaj ured je dužan zatražiti od organa javne uprave i institucije, javnog preduzeća, ustanove i drugog pravnog lica koje je osnovao Brčko distrikt, pravnog lica i preduzetnika relevantnu dokumentaciju. 

Ako rukovodilac tvrdi da bi ista štetna radnja bila preduzeta prema zviždaču i u slučaju da nije podnio prijavu korupcije, dužan je to dokazati.

Ako na osnovu dokumentacije dobivene od institucije i/ili zapisnika utvrdi da je prema zviždaču preduzeta neka od štetnih radnji, a koja je u vezi s podnošenjem prijave korupcije, Ured donosi instrukciju rukovodiocu organa javne uprave i institucije, javnog preduzeća, ustanove i drugog pravnog lica koje je osnovao Brčko distrikt, pravnog lica i preduzetnika, kako bi se otklonila štetna posljedica nanesena zviždaču. 

Rukovodilac institucije dužan je izvršiti korektivnu mjeru s ciljem otklanjanja učinjene štetne radnje u roku od tri dana od dana zaprimanja instrukcije od Ureda za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije.  Rukovodilac institucije će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM ako ne postupi prema instrukciji Ureda za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije i ne izvrši korektivnu mjeru.

Korektivna mjera je svaka radnja kojom se zabranjuju, ublažavaju ili uklanjaju uzroci ili posljedice štetnih radnji prema zviždaču u vezi s prijavljenim slučajem korupcije, a koja naročito obuhvata mjere osiguranja i nadoknadu štete.

U slučaju da se u toku postupka dokaže da zviždač prilikom podnošenja prijave korupcije nije postupao u dobroj vjeri, Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije će obustaviti pružanje zaštite zviždaču donošenjem odluke o obustavi pružanja zaštite zviždaču . Odluku o obustavi pružanja zaštite zviždaču Ured za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije dužan je dostaviti zviždaču i rukovodiocu institucije u kojoj je zviždač zaposlen.