Svako lice zaposleno u organima javne uprave i institucijama, javnim preduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koje je osnovao Brčko distrikt, pravnim licima i preduzetnicima, kao i svako drugo punoljetno lice bez obzira na radno-pravni status, može nadležnom autoritetu podnijeti prijavu zbog sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije, ako ima informacije ili materijalne dokaze o postojanju korupcije.

Zaštićeno prijavljivanje, prema Zakonu, se odnosi na  sva lica zaposlena u organima javne uprave i institucijama, javnim preduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koje je osnovao Brčko distrikt, lica zaposlena u pravom licu ili kod poduzetnika, kao i svako drugo punoljetno lice bez obzira na radno-pravni status, koje zbog opravdane sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije u dobroj vjeri podnese prijavu odgovornim licima ili institucijama u skladu sa Zakonom.
Status zaštićenog zviždača omogućuje zaštitu od štetnih radnji i dodjeljuje se zviždaču koji u dobroj vjeri podnese prijavu o postojanju korupcije, bez obzira da li je nastupila neka od štetnih mjera ili prijavitelj samo sumnja da bi se prema njemu mogla preduzeti štetna mjera. Zaštićeno prijavljivanje teče od dana podnošenja prijave o korupciji.
Zakon ne štiti eksplicitno one koji pomognu zviždaču da podnese prijavu, niti one koji su s njim povezani (npr. kolege, članove porodice, prijatelje). Zakon također ne štiti eksplicitno lica koja se pripremaju da prijave korupciju (rade istraživanje neophodno za prijavu koja odražava opravdan razlog za vjerovanje da je prijava istinita) ili za koje se (pogrešno) sumnja da su prijavili korupciju.

Anonimno prijavljivanje nije regulisano Zakonom.
Model pravilnika o internom prijavljivanju korupcije i zaštiti lica koje prijavi korupciji, koji je predložen institucijama od strane Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, predviđa mogućnost anonimnog internog prijavljivanja i ova preporuka je preuzeta pravilnicima o internom prijavljivanju i zaštiti lica koje prijavi korupciju u Brčko distriktu.

Zaštita identiteta i identifikacijskih podataka zviždača nije regulisana Zakonom.
Model pravilnika o internom prijavljivanju korupcije i zaštiti lica koje prijavi korupciji, koji je predložen institucijama od strane Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, predviđa mogućnost povjerljivog internog prijavljivanja. Povjerljivo interno prijavljivanje je prijavljivanje koje podrazumijeva da je licima nadležnim za prijem internih prijava poznat identitet lica koje je podnijelo prijavu, ali su dužni da samu prijavu, podatke navedene u prijavi, kao i identitet lica koje je podnijelo prijavu tretiraju kao službenu tajnu. Ovo rješenje je preuzeto pravilnicima o internom prijavljivanju i zaštiti lica koje prijavi korupciju u Brčko distriktu te ovi pravilnici predviđaju mogućnost povjerljivog internog prijavljivanja.

Zakon predviđa da lica može prijaviti informacije o radnjama ili propustima za koje razumno vjeruje da predstavljaju korupciju. 
Prema Zakonu, korupcija je svaka zloupotreba moći povjerena državnom službeniku, zaposleniku, savjetniku, izabranom ili imenovanom licu u zakonodavnoj, izvršnoj ili sudskoj vlasti Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt), uključujući javna preduzeća, ustanove i druga pravna lica koje je osnovao Brčko distrikt, i poslodavcu i radniku, koja može dovesti do privatne koristi tog lica, ili bilo kojeg drugog fizičkog ili pravnog lica. Korupcija posebno može uključivati direktno ili indirektno zahtijevanje, nuđenje, davanje ili prihvatanje mita ili neke druge nedopuštene prednosti ili njenu mogućnost, čime se narušava odgovarajuće obavljanje bilo kakve dužnosti ili ponašanje očekivano od primaoca mita. 

Lice može nadležnom autoritetu podnijeti prijavu zbog sumnje ili okolnosti na postojanje korupcije ako ima informacije i/ili materijalne dokaze o postojanju korupcije. 
Da bi uživao zaštitu zviždač nije obavezan prikupiti i dostaviti dokaze o korupciji koju prijavljuje.

Prema Zakonu, dobra vjera je uslov za zaštićeno prijavljivanje odnosno dodjeljivanje statusa zviždača. Dobra vjera je vlastito saznanje zviždača koje se zasniva na činjenicama i okolnostima koje zviždač smatra istinitim. Ukoliko se dokaže da zviždač prilikom podnošenja prijave nije postupao u dobroj vjeri, pružanje zaštite zviždaču se obustavlja.

U slučaju da se u toku postupka dokaže da zviždač prilikom podnošenja nije postupao u dobroj vjeri, pružanje zaštite zviždaču se obustavlja, a odluka o obustavi pružanja zaštite se dostavlja zvidžaču i rukovodiocu organa javne uprave i institucije, javnog preduzeća, ustanove i drugog pravnog lica koje je osnovao Brčko distrikt, pravnog lica i preduzetnika u kojem je zviždač zaposlen.
Zloupotreba prava prijavljivanja, prema Zakonu, predstavlja tešku povredu radne dužnosti. Lice koje svjesno lažno prijavi korupciju kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM za prekršaj. 
Ako se tokom postupka po prijavi otkrije da zviždač nije postupao u dobroj vjeri, odnosno da je svjesno podnio lažnu prijavu i ako se utvrdi postojanje elemenata krivičnog djela, protiv lica se podnosi krivična prijava. 

Zviždač se neće smatrati materijalno, krivično ili disciplinski odgovornim za otkrivanje poslovne tajne u slučaju prijavljivanja korupcije nadležnom autoritetu. 
Prema Zakonu, pokretanje disciplinskog postupka je jedna od štetnih radnji kojima poslodavac nanosi štetu zaposlenom zbog prijavljivanja korupcije.